Na sjednici je prihvaćeno izvješće o radu Društva, financijsko izvješće, plan rada za novi mandat 2017-2019, plan rada za 2017/2018 godinu, te su izabrani članovi Velikog vijeća, koje broji 27 članova.

Isto tako, nakon skupštine održane su sjednice novoizabranog Velikog vijeća i Malog vijeća, te je izabran novi/stari Predsjednik Društva Nikola Grubić, zamjenik Predsjednika Gustav Červar, te tajnica Iva Čogelja.

Članove velikog vijeća možete vidjeti ovdje>>
Članove malog vijeća možete vidjeti ovdje>>

1. Otvaranje Skupštine
2. Utvrđivanje kvoruma
3. Usvajanje dnevnog reda
4. Izbor radnog predsjedništva i zapisničara
5. Izvješće o radu Društva
6. Financijsko izvješće
7. Plan rada za mandat 2017. – 2019.
8. Plan rada za 2017. / 2018.
9. Izbor članova Velikog vijeća.

Skupštinu Društva, sukladno članku 23. Statuta, sačinjavanju svi redovni članovi Društva.
Redovni članovi Društva su članovi s plaćenom godišnjom članarinom.

Predavač je znanstveni suradnik, dr. sc. Zoran Radman, iz tvrtke Urbos d.o.o. Split, koji će govoriti o političkom aspektu prostornog planiranja.

Gosti su:
Prof. emeritus dr. sc. Ivo Šimunović, umirovljeni profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji će obraditi dio teme s podnaslovom: Izazovi upravljanja gradskom jezgrom kao  resursom grada, te
Gordana Radman, dipl.ing.arh., univ.spec.prost.plan, iz tvrtke Urbos d.o.o. Split, koja će se osvrnuti na prostorno planiranje kao instrument upravljanja gradskom jezgrom.

Izazovi upravljanja gradskom jezgrom kao  resursom grada
Izazovi upravljanja gradskom jezgrom kao jednim od temeljnih   resursa grada u današnje vrijeme su očiti posebno zbog snažnog pritiska brojnih korisnika gradske jezgre,  gdje turizam unosi nove urbane sadržaje do razine da prijeti promjeni njenog karaktera. Gradska jezgra je najprepoznatljiviji „duh mjesta“  (genius loci) svakog grada i glavni nositelj identiteta građana sa gradom. Ovdje je nužno problematizirati složeno pitanje upravljanja gradskom jezgrom koje obuhvaća planiranje – organizaciju – vođenje i  kontrolu. Novi image povijesne jezgre u razvoju gospodarstva zahtjeva i suvremeni pristup u upravljanju, pristup koji je temelji na integriranosti i koordinaciji, te koji se treba  bazirati na participaciji javnosti (javnost djelovanja).

Prostorno planiranje kao instrument upravljanja gradskom jezgrom
Prostorno planiranje kao svjesni i namjerni  utjecaj na korištenje gradskog prostora i odnosa prema njemu ključan je instrument upravljanja prostornim resursima i uvijek je rezultat procesa kolektivnog odlučivanja i oblik je intervencije od strane vlasti koji se poduzima u javnom interesu. Međutim, prostorno planiranje kao nužan instrument upravljanja gradom nije ujedno i dovoljan.

Politički aspekti prostornog planiranja
Odlučivanje u složenoj oblasti prostornog planiranja je politički proces jer se o korištenju prostora, odnosno o njegovoj upotrebi odlučuje u političkim institucijama i kroz složen proces političkog odlučivanja. Radi se javnom izboru između više mogućnosti, jer Plan nije najbolje stručno rješenje, već optimalno rješenje koje se donose većinskim glasanjem u procesu kolektivnog odlučivanja. Tu političku dimenziju obilježavaju: moć, utjecaj, politička volja, participacija, suradnja i sukob o čemu će biti govora.

Zoran Radman
Osnovnu školu završio u Grohotama na Šolti, a srednju tehničku školu završio u Splitu. Diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 1993. g. Magistrirao na istom fakultetu u srpnju 2005. (tema: Politike prostornog planiranja u lokalnoj samoupravi usporedna analiza participacije građana u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji), a doktorirao u prosincu 2009.

Do 1991. zaposlen sam na mjestu tajnika Uprave otoka Šolta. Od 1991. do 1994. sudionik Domovinskog rata na dužnosti zapovjednika obrane otoka Šolte. Od 1993. do listopada 1995. Član Poglavarstva općine Šolta zadužen za poslove prostornog uređenja, komunalnog gospodarstva i zaštite okoliša. Od listopada 1995. do danas radi u poduzeću URBOS doo Split, biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša.

Radio na mnogim projektima i bio koordinator izrade i donošenja više od dvadeset prostorno-planskih dokumenata. Samostalno vodio i izradio nekoliko analitičkih studija i objavio nekoliko stručnih radova. Glavno područje stručnog rada su javne politike upravljanja prostorom lokalnoj zajednici i razvoj lokalne demokracije.

Državna tajnica Pejčinović Burić istaknula je kako je veseli što se u rad Komisije uključila i lokalna razina – Vukovarsko-srijemska županija i Društvo Juraj Dalmatinac za očuvanje kulturne baštine Šibenika. „Nadam se da će zaživjeti  ideja društva Juraj Dalmatinac o korištenju tvrđave Barone kao mjesto za prijateljske susrete Baden-Württemberga i regije Šibenik. Tvrđava je nedavno renovirana, te se može poslužiti kao okupljalište gdje će umjetnici, kulturni djelatnici, poslovni ljudi i svi ostali, koji žele sudjelovati u izgradnji i jačanju prijateljskih odnosa između Baden-Württemberga i Hrvatske, moći razmjenjivati ideje i iskustva. U tom smislu kao moguće mjesto održavanje iduće sjednice Komisije u RH  može se razmotriti upravo Šibenik i tvrđava Barone.“ Državna tajnica Schopper podržala je ideju o održavanju sjednice u Šibeniku budući da vrlo bitno približiti rad Komisije lokalnoj zajednici.

Izvor: http://www.mvep.hr/hr/mediji/priopcenja/odrzan-sastanak-mjesovite-komisije-republike-hrvatske-i-baden-w%C3%BCrttemberga,27149.html

Usprkos nepostojanju antičke urbane tradicije, Šibenik je kroz naizgled vrlo kratak period (od prvog spomena grada do sredine 14. stoljeća) potpuno dostigao urbani razvoj ostalih dalmatinskih komuna. Najraniji počeci naselja, nikada precizno definirani zbog nedostatka povijesnih i arheoloških izvora, vežu se uz tvrđavu sv. Mihovila, predrimski i kasnoantički refugij i pretpostavljeni nukleus srednjovjekovnog grada. Vrlo zanimljiv razvoj kulta sv. Mihovila, arhanđela transformiranog u sveca, do sada nije zadovoljavajuće obrađen u hrvatskoj historiografiji. Spoznaje o prostornim i razvojnim značajkama kulta, kombinirane s već poznatim podacima koje donose povijesni izvori, imaju potencijal otvoriti neke nove rasprave o najranijoj povijesti hrvatskog Šibenika.

Josip Pavić magistrirao je (srednjovjekovnu) povijest i edukaciju povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij medievistike Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2015. godine.
Zaposlen je kao stručni suradnik za kulturno-povijesnu baštinu u Javnoj ustanovi u kulturi Tvrđava kulture Šibenik. Između ostalog, radi na osmišljavanju, provođenju i održavanju projekata revitalizacije šibenskih tvrđava (sv. Mihovil, Barone, sv. Ivan). Sudjelovao je na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova i radionica u zemlji i inozemstvu. Područje njegovog znanstvenog interesa obuhvaća urbanu, gospodarsku i vojnu povijest Dalmacije u srednjem i ranom novom vijeku.

Članstvo u Društvu Juraj Dalmatinac je dobrovoljno, te svaki od preko 400 članova Društva ima svoje osobno političko opredjeljenje i stav, a koji nema nikakve veze s radom ovog Društva. U našim naporima cijelo vrijeme surađujemo sa svim političkim opcijama na lokalnoj i nacionalnoj razini. Svjesni smo da je predizborno vrijeme i da se sve aktivnosti gledaju kroz posebne naočale, ali ovakve neutemeljene i tendenciozne konstrukcije smatramo neprimjerenim. Dovođenjem donacija u kulturi i volonterskog rada stotina naših članova u dnevno politički kontekst omalovažava se naš trud i rezultati, te potiče stvaranje nepotrebnih tenzija.

RP Global financira mnoge šibenske kulturne i sportske udruge te za svoj doprinos u unapređenju kvalitete života u Šibeniku zaslužuju samo pohvale i podršku javnosti.

Sredstva koja Društvu dodjeljuje RP Global su namjenska te će biti uložena u rad i funkcioniranje Društva.

Na kraju ponavljamo da Društvo Juraj Dalmatinac nije politička stranka, ne sudjelujemo na izborima i ne bavimo se političkim djelatnostima.

Tvrtka je prepoznala zalaganje, rad i entuzijazam Društva na projektima koji promiču i razvijaju društvenu svijest o značaju i vrijednost kulturne baštine.

Ovom prigodom je predsjednik Društva zahvalio na donaciji koja će Društvu omogućiti kontinuirani rast i razvoj na području djelovanja Udruge.

Tisućljetna tradicija kamenarstva i upotrebe kamena u oblikovanju našeg kulturnog krajobraza, gradogradnje i arhitekture smatra se gotovo samorazumljivom. Tek je nedavno, međutim, napisana knjiga koja pod istim lukom pokušava obuhvatiti čitavu jednu antropologiju kamena na hrvatskoj obali. Riječ je knjizi našeg predavača prof. Joška Belamarića „Kamen istočnoga Jadrana“ u kojoj se donosi sintezni prikaz čitavog niza tema o materijalu koji je tijekom milenija pa sve do nedavno imao egzistencijalni značaj za taj prostor. U svom predavanju autor će nam pokušati objasniti što bismo kao ponosni baštinici danas morali činiti da se te tradicije očuvaju.
Naše je društvo danas gotovo ravnodušno pred nekim od najvrjednijih dijelova hrvatskog kulturno-povijesnog krajobraza, cijelog obilježenog kamenom, pred kojim bismo trebali stajati zadivljeni ne samo zbog apstraktne ljepote gromača i gomila, nego još više radi uvjerljivih otisaka povijesnih imovinsko-pravnih podjela koje su tisuće kilometara kamenih međa očuvale možda mnogo bolje od arhivskih pergamena. Povijesni kamenolomi na bezbroj mjesta hrvatske obale oblikovali su specifični tip krajolika (Englezi ga nazivaju quarry–scape), koji uglavnom nije čak ni evidentiran. Govoreći u prvom redu o povijesnim kamenolomima, naš predavač se zalaže za njihovu zaštitu i revitalizaciju; s druge strane za moratorij na otvaranje novih kava, i ne samo u priobalnom pojasu – kakav je već prije nekoliko desetljeća na snazi u Italiji i Francuskoj, u zemljama koje štite svoje društveno konstruirane i asocijativno-povijesne krajolike.
U zaključki predavanja razmatrat će se perspektive kamenoklesarskog zanata i uporabe kamena u suvremenoj arhitekturi i umjetnosti. No, novi korak u kreativnom posezanju za autentičnim vrijednostima naše baštine može se dogoditi samo uz edukaciju svih onih koji su dionici oblikovanja tog prostora, ali i uz senzibiliziranje javnosti za odnos prema tim pitanjima.

Joško Belamarić rođen je u Šibeniku, a u Splitu je završio Klasičnu gimnaziju, potom na Sveučilištu u Zagrebu interfakultetski studij povijesti umjetnosti i muzikologije. Na tamošnjem Filozofskom fakultetu je zatim magistrirao i doktorirao. Od 1979. je bio zaposlenik službe za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a od 1991. do 2009. na dužnosti ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Od 2010. je zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti, kao voditelj novoosnovanog Centra Cvito Fisković u Splitu. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika. Redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti splitskog Filozofskog fakulteta.
Objavio je više knjiga, te niz priloga i studija o povijesnom urbanizmu, odnosno o srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti na hrvatskoj obali. Među priznanjima koja je stekao za svoj rad, najrecentne je dobio kao Visiting Professor na Villa I Tatti (The Harvard University Center for Italian Renaissance Studies) u Firenci,u drugom semestru 2015-2016.
Poveznica na bibliografiju: http://www.ipu.hr/suradnici/znanstvenici/62/Josko-Belamaric

od ponedjeljka, 20. veljače 2016. godine Društvo Juraj Dalmatinac provodi anketiranje članova radi usklađivanja podataka u Registru članstva sukladno Zakonu o udrugama i Statutu Društva. Naši anketari Iva i Marko će vas telefonski kontaktirati i s vama provjeriti osnovne podatke iz Registra članstva (OIB, adresa stanovanja, adresa za kontakt i dr.), te kroz par kratkih pitanja zatražiti ocjenu rada Društva.

Anketa je kratka i ne traje duže od 5 min., pa vas molimo da suradnjim pomognete našim anketarima i pružite potrebne informacije.

Zahvaljujemo na vremenu, suradnji i razumijevanju.