Prof. dr. sc. Joško Belamarić održat će u četvrtak 23. veljače 2017. predavanje „Kamen istočnoga Jadrana – tradicija i perspektive“ u u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku, s početkom u 18 sati, a u ciklusu predavanja koja organizira Društvo “Juraj Dalmatinac”.
Tisućljetna tradicija kamenarstva i upotrebe kamena u oblikovanju našeg kulturnog krajobraza, gradogradnje i arhitekture smatra se gotovo samorazumljivom. Tek je nedavno, međutim, napisana knjiga koja pod istim lukom pokušava obuhvatiti čitavu jednu antropologiju kamena na hrvatskoj obali. Riječ je knjizi našeg predavača prof. Joška Belamarića „Kamen istočnoga Jadrana“ u kojoj se donosi sintezni prikaz čitavog niza tema o materijalu koji je tijekom milenija pa sve do nedavno imao egzistencijalni značaj za taj prostor. U svom predavanju autor će nam pokušati objasniti što bismo kao ponosni baštinici danas morali činiti da se te tradicije očuvaju.
Naše je društvo danas gotovo ravnodušno pred nekim od najvrjednijih dijelova hrvatskog kulturno-povijesnog krajobraza, cijelog obilježenog kamenom, pred kojim bismo trebali stajati zadivljeni ne samo zbog apstraktne ljepote gromača i gomila, nego još više radi uvjerljivih otisaka povijesnih imovinsko-pravnih podjela koje su tisuće kilometara kamenih međa očuvale možda mnogo bolje od arhivskih pergamena. Povijesni kamenolomi na bezbroj mjesta hrvatske obale oblikovali su specifični tip krajolika (Englezi ga nazivaju quarry–scape), koji uglavnom nije čak ni evidentiran. Govoreći u prvom redu o povijesnim kamenolomima, naš predavač se zalaže za njihovu zaštitu i revitalizaciju; s druge strane za moratorij na otvaranje novih kava, i ne samo u priobalnom pojasu – kakav je već prije nekoliko desetljeća na snazi u Italiji i Francuskoj, u zemljama koje štite svoje društveno konstruirane i asocijativno-povijesne krajolike.
U zaključki predavanja razmatrat će se perspektive kamenoklesarskog zanata i uporabe kamena u suvremenoj arhitekturi i umjetnosti. No, novi korak u kreativnom posezanju za autentičnim vrijednostima naše baštine može se dogoditi samo uz edukaciju svih onih koji su dionici oblikovanja tog prostora, ali i uz senzibiliziranje javnosti za odnos prema tim pitanjima.
Joško Belamarić rođen je u Šibeniku, a u Splitu je završio Klasičnu gimnaziju, potom na Sveučilištu u Zagrebu interfakultetski studij povijesti umjetnosti i muzikologije. Na tamošnjem Filozofskom fakultetu je zatim magistrirao i doktorirao. Od 1979. je bio zaposlenik službe za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a od 1991. do 2009. na dužnosti ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Od 2010. je zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti, kao voditelj novoosnovanog Centra Cvito Fisković u Splitu. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika. Redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti splitskog Filozofskog fakulteta.
Objavio je više knjiga, te niz priloga i studija o povijesnom urbanizmu, odnosno o srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti na hrvatskoj obali. Među priznanjima koja je stekao za svoj rad, najrecentne je dobio kao Visiting Professor na Villa I Tatti (The Harvard University Center for Italian Renaissance Studies) u Firenci,u drugom semestru 2015-2016.
Poveznica na bibliografiju: http://www.ipu.hr/suradnici/znanstvenici/62/Josko-Belamaric
