Andrej Žmegač, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za jadranske fortifikacije održao je predavanje ‘Utvrda sv. Nikole’ u Gradskoj knjižnici u organizaciji Društva Juraj Dalmatinac.
“Veliki sam obožavatelj sv. Nikole. Čast mi je i zadovoljstvo govoriti o ovoj utvrdi. Svi se slažemo da je jedna od najvažnijih utvrda u Hrvatskoj, a ja bih se lako odlučio reći da je i najbolja.” – kazao je dr. sc. Andrej Žmegač.
Utvrda sv. Nikole na ulazu u šibenski kanal spomenik je od osobite važnosti za Šibenik i cijeli šibenski kraj, od važnosti za nacionalni korpus kulturno-povijesnog nasljeđa 16. stoljeća, a konačno i od važnosti i na razini europske fortifikacijske baštine – o čemu svjedoči i postupak uvrštenja na popis UNESCO-ove baštine.
“Stavimo li ju u okvire mletačko fortifikacijskog graditeljstva, relativno je mala po veličini, ali po svojim obilježjima prvi put otvara neke oblike. Sjajna je kreacija svog graditelja, Giana Girolama Sanmichelia. On je nesumnjivo autor utvrde, njegovo ime nalazi se na prvobitnom natpisu iznad portala koji više ne postoji.”
Tvrđava sv. Nikole podignuta je 1540-te za vrijeme Mletačke vladavine u svrhu obrane od turskih napada s mora. Izgrađena je na otočiću Ljuljevcu gdje je postojao muški benediktinski samostan, po kojemu je tvrđava i dobila ime te mala crkvica koji su zbog gradnje utvrde srušeni. Na tvrđavi su se nalazila 32 topa, no puno veću prijetnju za neprijatelja zapravo je predstavljao zastrašujuć izgled tvrđave na samom moru. Žmegač je pokazao i nekoliko arhivskih nacrta iz 16. stoljeća koji su nekim Šibenčanima nepoznati.
“To su tlocrti koji prikazuju gornju razinu, odnosno terasu te jedan koji prikazuje donju razinu što nam je posebno važno i korisno. Na njemu vidimo unutrašnjost polubastiona i cisterne, no nažalost nema potpisa niti naznake godine u kojoj je izrađen.”
Predsjednik Društva Juraj Dalmatinac, Nikola Grubić istaknuo je da je ovim diskursom nastavljen ciklus predavanja posvećenih 950-oj obljetnici prvog spomena Šibenika.
“Do kraja godine imati ćemo još četiri poučna i zanimljiva predavanja pod temama; Šibenik u mletačko-osmanskim ratovima u izvještajima papinskih nuncija u Veneciji, Prostorni identitet, topofilija i terrafilija, Gotičko slikarstvo u Šibeniku te Šibenik i djelo Jurja Šižgorića. Kruna svega biti će jubilarni peti broj časopisa, kao i peta godina Društva.”
Raspored predavanja možete pogledati ovdje>>
